Cosmos (1980) E5: Blues for a Red Planet

Potraga za životom izvan Zemlje počela je od prve i Zemlji najsličnije planete u Sunčevom sistemu, Marsa. Prvo kroz naučnu fantastiku i roman H.G Wellsa, "Rat svjetova"; istraživanja i predviđanja Percival Lowella; građenje prve rakete na tečno gorivo od strane Roberta Goddarda, i na kraju, otkriće svojevrsnih Marsovskih kanala italijanskog naučnika Giovannija Schiaparellija.

Carl Sagan nas najprije upoznaje sa radovima spomenutih ljudi, naglašavajući da su kanali koje je otkrio Giovanni Schiaparelli ništa drugo nego optička iluzija i teleskopska greška. Schiaparelli je vjerovao da su kanale izgradili inteligentni Marsovci da bi osigurali stabilan i koristan dotok vode. Nakon što smo otkrili da je to netačno, Sagan nas vodi u samo otkrivanje definicije života, jer jeste istina da su, za vrijeme snimanja ove serije, na Mars otišle prve letjelice u potrazi za životom, no potrebno je napomenuti da je definisanje pojma "život" vrlo arbitrarno i konvencionalno. Ono što je život na našoj planeti, može na Marsu biti nešto sasvim drugo.

Sagan je bio čovjek jednako okrenut nauci koliko i čovjeku. Bio je radoznao i davao je sve od sebe da pojednostavi i učini lako shvatljivim sve ono što je nauka otkrila, ali se u istoj snazi trudio ostavljati socijalni komentar, objašnjavajući kakve sve koristi ljudska bića imaju od otkrivanja stvari u Kosmosu. 80-te godine prošlog stoljeća bile su obilježene Hladnim ratom i strahom od nuklearnog, te su svi njegovi socijalni komentari bili usmjereni na stvaranju jedne nove perspektive i posmatranja Čovjeka.

Ni u ovoj epizodi nije propustio pokazati nove perspektive na nas same, proširujući našu sliku i svijest o postojanju ne samo na planeti, nego i napominjući veličinu i dubinu uloge koju imamo u samom Kosmosu. Vjerovalo se da je Mars nekada imao povoljniju atmosferu i uslove za neku vrstu života, i poredio je Marsovu sadašnjost sa budućnosti Zemlje. Istražujući svemir i učeći sve što se može naučiti iz priča koje pričaju drugi svemirski objekti, možemo učiti o Zemlji, o ljudima na njoj i o mogućim sudbinama koje nas čekaju.

Razlika je samo u jednom: mi, kao svjesna bića, možemo upravljati i uticati na našu budućnost. Mislim da je to esencijalna poruka kako ove epizode, tako i cijelog Cosmos serijala Carla Sagana.

Prethodna epizoda

https://www.imdb.com/title/tt0759805/?ref_=tt_ep_nx

Sljedeća epizoda

Chernobyl (2019) 4/5: The Happiness of All Mankind

Izgleda da se iz epizode u epizodu neprestano pojavljuju novi i teži izazovi koje nose posljedice eksplozije. Vrijeme prolazi. Sedmice i mjeseci, a opasnost je još uvijek jednako velika i nije otklonjena. Glavni zadatak je prekriti ono što je ostalo od reaktora kako bi se spriječila daljnje širenje radijacije, a taj zadatak je ekstremno težak i zahtjevan. Zahtijevat će, kao i svi ostali, velike žrtve.

S druge strane, gledamo dešavanja u drugačijem, ali jednako mentalno zahtjevnom segmentu borbe protiv posljedica nuklearne katastrofe. Profesor Legasov je u prethodnoj epizodi pomenuo kako se sve što je kontaminirano mora uništiti. Zemlju treba preroviti, drveće treba srušiti, i sve životinje treba pobiti. Vojnici koji imaju taj zadatak, suočit će se sa poslom koji je mučno ali nužno izvesti.

Još jedna od priča je i praćenje trudnoće supruge jednog od vatrogasaca, čije smo užasno stanje i užasnu smrt vidjeli u prethodnoj epizodi. Režiser nam s vremena na vrijeme pokazuje njen život, i sprva sam mislio kako segmenti njene priče imaju samo emotivnu važnost. No ono što će se desiti sa njenom bebom bit će direktno povezano i iskorišteno za dočaravanje ogromne žrtve koja predstoji našim junacima koji su glavni u ublažavanju posljedica Černobilske katastrofe.

U ovoj epizodi konačno saznajemo razlog zašto je došlo do eksplozije reaktora. To saznanje će direktno okriviti čitavu Sovjetsku republiku, a takvo nešto Partija neće dozvoliti. U Beču se održava atomska konferencija i profesor Legasov ima priliku da javno, pred cijelim svijetom kaže istinu šta se to dešavalo u Černobilu. To poteže veliku problematiku, jer takvo otkrivanje istine Sovjeti neće dozvoliti, i Legasov mora birati: da li je važniji njegov život ili istina za cijelo čovječanstvo.

Odgovor na to pitanje moram sačekati do sljedeće, posljednje epizode ove epske mini-serije.

Prethodna epizoda

https://www.imdb.com/title/tt9166678/?ref_=ttep_ep4

Sljedeća epizoda

Chernobyl (2019) 3/5: Open Wide, O Earth

Ljudi su na internetu pisali kako se osjećaju ozračeno poslije gledanja Chernobyla. Moram priznati da sam slične osjećaje i dojmove imao. Još od prve epizode, jedva da je koji dijalog bio u kojem se ne pominje opasnost izlaganja radijaciji. U ovoj epizodi je taj osjećaj još jači jer konačno vidimo njene rezultate. Svi oni koji su na početku bili izloženi sada su u teškim mukama, ili umiru, ili umiru u teškim mukama.

U ovoj epizodi se po prvi put postavilo pitanje, koje mi ni na kraj pameti nije bilo prije, a to je zašto je uopšte došlo do eksplozije? Naučnici kažu da, po njihovim teorijama, eksplozija reaktora nije moguća. No, desila se i moguća je, te Ulana odlazi u bolnicu da ispita sve tehničare i rekreira događaje u noći eksplozije, prije no svi umru. Plan iz prethodne epizode, da se ispumpa voda i spriječi još veća eksplozija, je upalio, no, prema riječima Legasova, posao još nije ni izbliza završen. Izvor radijacije je stabilan, vatra je ugašena, no još uvijek postoje ogromni kvadratni kilometri drveća, zemlje, kamenja, koji su kontaminirani.

Da bi problem bio još veći, ispod reaktora postoje podzemne vode, koje služe za piće stanovništvu, i koje se izlijevaju u rijeku Dnjepar, koja ide u Crno More. Ta voda je također kontaminirana, te Legasov mora smisliti novi plan kako bi spriječio radijaciju da se proširuje. Jedan od najjačih segmenata koji ovu seriju čini ovako popularnom ali i fenomenalnom, jeste vrlo uspješno pojednostavljivanje svih opasnosti i svih naučnih činjenica koji prate ovu nuklearnu katastrofu.

Zbog toga što zapravo savršeno razumijemo sve efekte i sve posljedice radijacije, svima nama je i dramski efekat serije izuzetno veliki. Zato su ljudi na internetu pisali da se osjećaju ozračeno.

Prethodna epizoda

https://www.imdb.com/title/tt9166672/?ref_=tt_mv_close

Sljedeća epizoda

Chernobyl (2019) 2/5: Please Remain Calm

Serija Chernobyl je već sada postala svjetski fenomen, izbivši na prvo mjesto IMDb-ove liste najbolje ocjenjenih serija. Nakon druge epizode, mogu reći da je to više nego opravdano.

Nakon odluke da se stanovništvo Pripyata ne evakuiše kako bi se izbjegla masovna panika, Partija pokušava da pronađe rješenje, ne praveći od nesreće neku veliku stvar. No, postoje naučnici koji sumnjaju i naslućuju da se ovdje radi o nečemu opasnijem i ozbiljnijem nego što stranka pokušava da prihvati. Prošlo je 3 dana od eksplozije a još ne postoji konačan izvještaj koji bi pokazao činjenično stanje.

Tenzija koju stvara ova serija je prosto nevjerovatna. Prikaz i upoznavanje sa likovima i sa njihovim stepenom i vrstom autoriteta (politički ili naučni) je urađen savršeno. To nam je pomoglo da bez ikakve skeptičnosti vjerujemo likovima i pustimo da nas njihovi dijalozi i njihova gluma uvedu u priču. Možda bi se neko upitao šta bi se to sad moglo dešavati u daljim epizodama, jer samu eksploziju smo vidjeli u prvoj. Takvo pitanje sam i samom sebi postavljao, no odgovor me je oduševio. Eksplozija je, vjerovali ili ne, najmanji problem. Suočavanje sa posljedicama iste je ono što će tek biti izazov.

Nakon što su naučnici uspjeli uvjeriti glavešine partije da se zbilja radi o događaju koji se nikada nije desio u historiji planete zemlje, i koji će područje Pripyata učiniti nenaseljivim u sljedećih 50.000 godina, pojavljuju se novi problemi. Profesor Legasov je pronašao nešto što liči na rješenje, jer je predložio da se na zapaljeni reaktor sipa bor i pijesak, no naučnica Ulana Khomyuk otkriva da se ispod reaktora, u spremištima, nalazi voda. Ako materijal, koji će eventualno istopiti beton i probiti se ispod, dođe u dodir s vodom, to će dovesti do termalne eksplozije koja će eventualno uništiti i preostale dvije jezgre u Chernobylu. Eksplozija će usmrtiti milione ljudi i učiniti cijelu Ukrajinu i Bjelorusiju nenaseljivom u sljedećih 50 000 godina.

Prethodna epizoda

https://www.imdb.com/title/tt8482972/?ref_=tt_mv_close

Sljedeća epizoda

Idi i smotri (1985)

U nacističkoj okupaciji Bjelorusije, koja je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila dio Sovjetskog saveza, zapaljeno je više od 600 sela, zajedno sa njihovom gotovo cijelom populacijom. Nacisti su okupljali seljake u štale ili crkve, te ih žive palili. Bjeloruski režiser Elem Klimov je pročitao knjigu o tome, i odlučio je da napravi film, kako bi osigurao da se ti užasni događaji ne zaborave.

Ove strahote ćemo gledati kroz oči i doživljaje tinejdžera Florye, koji se pridružuje bjeloruskom otporu protiv njemačke vojske, i koji će redom da bude svjedok gotovo svega užasavajućeg što rat može da pruži. Floryu glumi Aleksei Kravchenko, koji je za vrijeme snimanja imao 16 godina i koji nije bio profesionalni glumac. Njegov performans je, uprkos tome, spektakularan, jer njegov lik i njegove emocije nose apsolutno cijelu težinu ovog filma.

A ta težina i zadatak koji je Aleksei imao pred sobom su neopisivi. Elem Klimov nije propuštao prilike da gledaocu što direktnije i što mučnije prikaže bol, gubitke, iskonski i duboki strah pred patnjama i groznom smrti. "Idi i smotri" se zbog toga čini kao poziv da, ne samo vidimo, nego i do srži osjetimo sve ono što je maleni, nevini i naivni Florya proživio. Ako ste već gledali ovaj film, znat ćete vrlo dobro o čemu govorim. Za one koji nisu a planiraju, potrebna je psihološka priprema.

Režiser je imao namjeru da se nacistički zločini i genocid u Bjelorusiji ne zaborave, i nakon gledanja "Idi i smotri", bit će teško i nemoguće da se ove scene zaborave.

https://www.imdb.com/title/tt0091251/?ref_=tt_mv_close

Schindler's List (1993)

Noć prije nego sam po prvi put pogledao Schindler's List, upalio sam Nemoguću Misiju, koja traje nekih sat i pol. Zaspao sam na pola. Sljedeće veče sam uključio Šindlera, koji traje duže od tri. Nijednom nisam zijevnuo.

Ovo je jedan od onih filmova koji izaziva paradoksalne dojmove. Koliko god je depresivan, mučan i težak, isto toliko je i romantičarski prikaz jedne nevjerovatne istinite priče. Zašto romantičarski? Pa, kako drugačije da opišem život čovjeka u Drugom svjetskom ratu koji je svo svoje bogatstvo odlučio uložiti da spasi Jevreje od sigurne smrti pod vlašću nacističke Njemačke? I sam Spielberg je pitao, nakon što je pročitao roman po kojem je film zasnovan, "Da li je ovo istinita priča?"

Da pokušam sad razložiti šta je to što je učinilo Šindlerovu listu jednim od, ako ne i najboljim, filmova o Holokaustu svih vremena. Oskar Šindler je doživio transformaciju, iz hladnog i profitu okrenutog biznismena u empatičnog čovjeka koji je zapošljavao Jevreje u svojoj fabrici kako bi ih spasio od smrti u logorima. Utjelovljenje surove i beskrupulozne nacističke politike vidimo u Amonu Gothu, njemačkom podporučniku koji nadgleda gradnju koncentracionog logora i koji Jevreje ubija iz zabave. Kulminacija dolazi kada Njemačka, pred porazom, odluči poslati sve Jevreje u Aušvic, i tada Oskar Šindler pravi listu, koju će poslati vlastima i na kojoj će se nalaziti svi njegovi radnici koji će umjesto u Aušvic, preći u njegovu novu fabriku. Ljudi koji su se nalazili na toj listi su izbjegli smrt.

Dakle, imamo Šindlera, ultimativnog heroja, Amona Gotha, utjelovljenje ultimativnog zla, i listu koja je priči dala konačni smjer i emocijama nabijen zaključak. Ova tri segmenta su lako shvatljiva, no Spielberg ih je pojačao teškim, brutalnim i depresivnim kontekstom, te realističnim i eksplicitnim scenama nasilja i smrti. Jedna od posljednjih scena daje jedan veliki misaoni sukob, u kojem Šindler, doživeći katarzu, ponavlja da nije spasio dovoljno, i da je mogao više. Jevreji ga tješe govoreći da je spasio više nego mnogo.

Schindler's List je bio veliki i emotivno teški projekat za svakoga ko je učestvovao na njemu. Vjerujem da je takav bio i za svakoga ko ga je gledao, i bit će za sve one koji se tek spremaju za njega.

https://www.imdb.com/title/tt0108052/?ref_=tt_mv_close